Agencija za bezbednost saobraćaja održala je danas radni sastanak članova Radne grupe i Stručne radne grupe za unapređenje delovanja hitnih službi nakon saobraćajne nezgode, kojim je zaokružena prva, analitičko-razvojna faza projekta „Obuka hitnih službi zapostupanje nakon saobraćajne nezgode“.
Sastanak je otvorio i vodio Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednostsaobraćaja. Sastanku su prisustvovali predstavnici hitnih službi, Ministarstvaunutrašnjih poslova, uključujući Upravu saobraćajne policije, Sektor za vanrednesituacije i Upravu za policijsku obuku, Ministarstva zdravlja, Instituta za javnozdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Agencije za bezbednost saobraćaja, kao i stručni tim izvođača projekta.
Cilj projekta je unapređenje kapaciteta saobraćajne policije, hitne medicinskepomoći i vatrogasno-spasilačkih jedinica za brzo, bezbedno i usklađeno postupanjena mestu saobraćajne nezgode, kroz razvoj zajedničkog programa obuke, ujednačavanjepristupa trenera i realizaciju specijalizovanih obuka. Projekat je usmeren naunapređenje efikasnosti, koordinacije i standardizacije postupanja službi kojezajednički deluju na mestu saobraćajne nezgode.
U okviru prve faze sprovedena je sveobuhvatna analiza koja je obuhvatila domaće propisei procedure, relevantna međunarodna iskustva i modele, fokus grupe, analizu otvorenihodgovora i istraživanje među pripadnicima sve tri službe. U finalnom analitičkomuzorku učestvovalo je 2.447 ispitanika — 424 pripadnika saobraćajne policije, 682 pripadnika hitne medicinske pomoći i 1.341 pripadnik vatrogasno-spasilačkihjedinica.
Rezultati su pokazali visok stepen saglasnosti pripadnika sve tri službe o značajuoblasti koje su važne za zajedničko postupanje. Kao najizraženiji zajednički prioritetiizdvojeni su koordinacija i zajedničko donošenje odluka na mestu nezgode, razmenapočetnih informacija između službi i bezbednost zone intervencije, uključujućisprečavanje sekundarnih saobraćajnih nezgoda. Praktične vežbe izdvojene su kaonajčešće poželjan oblik obuke, uz analizu realnih slučajeva i simulacione scenarije.
Poseban značaj prve faze je u primeni pristupa kojim su rezultati ankete, otvorenihodgovora, fokus grupa i analize procedura posmatrani zajedno. Na taj način razgraničenesu obrazovne potrebe, koje se mogu razvijati i uvežbavati kroz obuku, odproceduralnih, organizacionih, tehničko-resursnih i drugih sistemskih pitanja, što omogućava da budući program bude zasnovan na stvarnim potrebama službi i uslovima njihovog rada.
Na osnovu celokupne analize izdvojeno je osam prioritetnih oblasti za dalji razvojprograma: početna informacija i međuslužbena komunikacija; koordinacija, uloge i zajednička situaciona slika; bezbednost zone, sekundarni rizik i pozicioniranjeinterventnih vozila; postupanje na auto-putu, u tunelu i na teško dostupnim mestima; medicinsko-tehnički interfejs hitne medicinske pomoći i vatrogasno-spasilačkihjedinica; savremena vozila, uključujući električna i hibridna vozila, i opasne materije; policijski interfejs koji povezuje mesto nezgode, upravljanje saobraćajem i očuvanjetragova; kao i debrifing i postincidentno učenje.
Rezultati prve faze već su prevedeni u radni model zajedničke obuke, koji povezujeprethodnu pripremu sa intenzivnim praktičnim radom u mešovitim timovima. Predloženi model obuhvata analizu realnih slučajeva, stone simulacije, praktičnezadatke, scenarijske vežbe i integrisanu simulaciju zajedničkog postupanja, uzzajednički debrifing, analizu intervencije i korektivne mere.
Na sastanku su predstavljeni i razmotreni rezultati prve faze i dalji pravci razvojaprograma. Naredne aktivnosti obuhvataju usaglašavanje nastavnog plana i programa i operativnog modela realizacije, ujednačavanje pristupa trenera i pripremu za zajedničkeobuke u kojima će pripadnici saobraćajne policije, hitne medicinske pomoći i vatrogasno-spasilačkih jedinica u mešovitim timovima uvežbavati postupanje u konkretnim scenarijima saobraćajnih nezgoda.
Realizacijom projekta Agencija za bezbednost saobraćaja nastavlja da razvija sistemskipristup postupanju nakon saobraćajnih nezgoda, sa težištem na brzom, bezbednom, stručnom i koordinisanom delovanju svih službi, u cilju efikasnijeg zbrinjavanjapovređenih i očuvanja ljudskih života.





